Likovna oprema crkava

Zidne slike


U Istri je opremanje crkve­nog prostora kako u srednjem vijeku, tako i početkom novoga vijeka, podrazumijevalo gotovo bez iznimke oslikavanje unutrašnjih zidnih površina (freske). To se prije svega odnosilo na sakralne objekte unutrašnjeg dijela poluotoka, gdje su njihovi tragovi, u većem ili manjem opsegu, sa­ču­vani do današnjih dana.
Zidne su slike u crkvenim prostorima bile u službi vjere. Njima su prikazivani događaji iz Evanđelja, životi pojedinih svetaca, ali i scene iz svakodnevnog života.
Na temelju sačuvanih zidnih oslika, mo­guće je reći da niti jedno razdoblje nije ostavilo toliko traga kao 15. stoljeće, posebice njegova druga polovica. (Sl. 89.) To je vrijeme kada nastaju znamenite freske u zbornoj crkvi sv. Nikole u Pazinu, sv. Vida u Pazu, kapeli sv. Trojstva u Žminju, crkvi sv. Marije u Oprtlju, sv. Roka u Draguću i, naravno, one u crkvi sv. Marije na Škrilinah kod Berma, ali i mnoge druge.
Duga srednjovjekovna tradicija zidnog slikarstva u Istri počela se gasiti krajem 15., odnosno početkom 16. stoljeća.

Kamena skulptura


Grupa Navještenja sa sačuvanim kamenim kipovima Bogorodice i Anđela nastala je oko 1490. godine. Prema tipološkim i morfološkim sličnostima možemo ih povezati s radionicom Pietra Lombarda, koji je bio značajan umjetnik ranorenesansnog kiparstva u Veneciji. (Sl. 90.)
Jedna od pretpostavki jest to da su kipovi pripadali grobnom spomeniku duždeva, braće Marca i Agostina Barbariga, koji se nalazio u crkvi S. Maria della Carita u Veneciji. Jednako tako, kipovi su mogli pripadati nekom pročelju crkve, što je u ranorenesansoj maniri oplemenjivanja građevina skulpturama. Također se Navještenje, kao važna tema u kršćanskoj ikonografiji, nalazi u unutrašnjosti na trijumfalnom luku koji dijeli svetište od prostora za vjernike.
Sl. 89. Freske (utvrda Kostel Petrapilosa kod Buzeta). Druga polovica 15. st.
Sl. 90. Navještenje, kame­ni kipovi Bogorodice i anđela Gabrijela (Pula). Radionica Pietra Lombarda, oko 1490. godine.